Izložba je koncipirana tako da 23 savremene heroine simbolično predstavljaju 23 srednjovekovne vladarke iz perioda pre i tokom vladavine dinastija Nemanjića, Lazarevića i Brankovića. Iako su mnoge od tih istorijskih ličnosti ostale na marginama kolektivnog pamćenja, zajedničko im je to što su bile pokretači promena i žene koje su delovale ispred svog vremena.
Autorka izložbe, Sofija Miščević, ističe za RTV da je ideja nastala iz želje da se skrene pažnja na žene koje i danas doprinose društvu, ali o kojima se malo govori, baš kao što se nedovoljno zna i o ženama srednjeg veka.
„Došla sam na ideju da predstavim žene koje su u današnje vreme zaslužne za neke velike stvari, a mi o njima ne znamo dovoljno. Kao što, nažalost, ne znamo ni o srednjovekovnim vladarkama, koje su bile velike žene – pokretači, inovatori i veoma progresivne za svoje vreme. Svi srednji vek nazivaju mračnim, a kod nas je on bio veoma svetao. Mislim da smo imali jedan od najjačih srednjih vekova u Evropi“, navodi Miščević.
Na izložbi su predstavljene lekarke, novinarke, pravnice, arhitekte i naučnice, koje kroz pažljivo odabrane kostime, nakit, boje i gestove simbolično oživljavaju likove Ane Nemanjić, Evdokije, Jelene Anžujske, Ane Dandolo, Jefimije, carice Milice i drugih znamenitih žena srpske istorije.

Posebno mesto zauzimaju mlade naučnice Milica Radaković i Ana Dobrota, dobitnice UNESCO nagrada za svoje naučne izume. Ana Dobrota, poznata po istraživanjima u oblasti litijumskih baterija, predstavljena je kao Barbara Frankopan, dok je Milica Radaković, koja se bavi istraživanjem ledenog doba, poistovećena sa Jakvintom, istorijskom ličnošću koja je na različite načine doprinosila vladavini svog supruga.
Prema rečima autorke, srednjovekovne vladarke, iako različitih sudbina i karaktera, povezuje činjenica da su bile ispred svog vremena.
„Muškarci su bili zauzeti vladavinom i ratovima, a žene su donosile novo. Jelena Anžujska, na primer, otvorila je prvu žensku školu i biblioteku. One su bile vladari iz senke, ali izuzetno moćne. Iako je srednji vek bio vreme snažnog patrijarhata, žene su tada ipak vladale“, ističe Miščević.
Izložba „Odraz“ predstavlja susret savremenica i njihovih pretkinja – svojevrsnu potragu za neprolaznim licem žene koja stvara, voli i ostavlja dubok i trajan trag u vremenu.

































