Prema tim podacima, zabrinjavajuće je deca su nam sve bolesnija i u tom najmlađem uzrastu sve su zastupljenije hronične masovne bolesti koje su bile karakteristika starijeg doba i koje se ne očekuju u tom uzrastu.
Dr Ljiljana Lazić, direktorka Zavoda za javno zdravlje Pančevo kaže da su to ranije bile bolesti koje zahvataju stariju populaciju u nekim kasnijim životnim dobima.
To je najviše vezano za sedentarni način života, odnosno za previše sedenja, za neadekvatnu ishranu, lošu fizičku aktivnost, pušenje, alkohol, čak i za narkomaniju. Ovakav način života, posebno u gradskim sredinama, i u većim gradskim sredinama direktno ima uzročno-posledičnu vezu na zdravlje dece, kaže dr Lazić.
Ipak, ona naglašava da ne možemo reći da su to vodeće bolesti kod dece.
Vodeće bolesti kod dece školskog i predškolskog uzrasta su respiratorne bolesti, ali one se javljaju češće jer je i sama otpornost organizma slabija. Javljaju se češće u smislu epizoda u toku godine. Kada na primer poredimo decu školskog uzrasta grada Pančeva s decom Južnobanatskog okruga, pančevačka deca imaju jednu epizodu respiratornih bolesti više tokom godine u odnosu na svoje vršnjake u ostatku Okruga. Možemo to vezati i za aero zagađenje, ali mnogo više za nedovoljnu fizičku aktivnost, veoma malo vremena koje se provodi u spoljnoj sredini i lošiju ishranu, jer je ovde reč o deci iz gradske sredine koja žive u stanovima i puno vremena provode u zatvorenom prostoru, pa su sve to riziko faktori za nastanak respiratornih bolesti. Em su to deca koja žive u stanu, zatvorenom prostoru, em žive s roditeljima koji su pušači pa to dodatno doprinosi povećanom oboljevanju, objasnila je dr Lazić.
Naša sagovornica za respiratorne bolesti ne može reći da imaju trend porasta, dostigle su određeni nivo, ali ono što zabrinjava kod tih respiratornih bolesti, to je da 10% do 20% tih akutnih respiratornih bolesti, ukoliko su učestale, kod te dece kasnije prerastaju u hronične bolesti, kada odrastu.
Te hronične respiratorne bolesti tada mogu imati trajne posledice na njihovo zdravlje. Nama kao preventivcima nije čudo što se kod dece u tom uzrastu javljaju respiratorne bolesti kao vodeće, tako je u celoj zemlji, ali ako su epizode češće nego u drugim krajevima i ako to može da narušava zdravlje i kasnije prelazi u hroničnu bolest, onda je to javno-zdravstveni problem, kaže dr Ljiljana Lazić.
Pored respiratornih bolesti kod dece Južnog Banata javljaju se povrede, trovanja i posledice delovanja spoljnih faktora što se pripisuje tom nekom uzrastu, ali kako kaže dr Lazić, postavlja se pitanje da li su naša deca dovoljno fizički aktivna i spremna pa da povrede mogu da imaju veze i sa tim.
Zarazne i parazitarne bolesti, moram da napomenem, ali koliko god to zvučalo čudno, higijensko-epidemiološko stanje, kako lična tako i higijena stanovanja nisu nam baš na zavidnom nivou i to je razlog što mi još uvek govorimo o zaraznim i parazitarnim bolestima, koje možda u 21. veku više ne bi trebalo da postoje. Ovo su sve bile akutne bolesti, kaže dr Lazić.
Ono što se sada češće javlja, nisu vodeće, na našu sreću, ali se javljaju, to su povećan krvni pritisak koji se otkriva kod dece u okviru sistematskih pregleda školskog uzrata i povećana vrednost masnoća u krvi i šećera u krvi, što još uvek ne govori o bolesti, ali jeste rizik da se to kasnije pretvori u bolest.