Na ovaj način roditelji su prihvatili činjenicu da je pored lekara, leka i bolnice potrebno da se i sami aktivno uključe u lečenje svoje dece.
Na inicijativu udruženja roditelja dece obolele od raka i uz podršku Ministarstva zdravlja, Međunarodni dan dece obolele od malignih bolesti u našoj zemlji je 2013. godine postao deo nacionalnog Kalendara javnog zdravlja. Ovaj međunarodni dan obeležava se svake godine u cilju edukacije i efikasnog sprovođenja svih mera koje će omogućiti ranu dijagnostiku, adekvatnu terapiju, rehabilitaciju i bolji kvalitet života dece obolele od malignih tumora.
Svake godine u svetu više od 160.000 dece oboli i 90.000 umre od nekog malignih tumora. Rak kod dece čini od 0,4 do 4% svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta (u Evropi 0,4% i u Srbiji oko 0,7%). Uprkos dobrim rezultatima lečenja, maligne bolesti su čak i u razvijenim zemljama i dalje drugi po učestalosti uzrok smrtnosti kod dece uzrasta 0 do 14 godina, odmah iza povreda.
Na osnovu podataka Registra za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo, u Južnobanatskom okrugu godišnje u proseku 9 dece oboli (5-15 dece) i 3 umre (0-5 dece) od malignih bolesti. Najčešći maligni tumori kod dece u našem okrugu su akutne leukemije i linfomi, zatim maligne bolesti lokalizovane na mozgu, kostima, mekim tkivima, bubrezima i drugim organima. U poslednjih pet godina, umiranje od malignih bolesti kod dece najčešće je registrovano u uzrastu od 15-19 godina (61,5%), zatim u uzrastu 0-4 (30,8%) i najmanje u uzrastu 10-14 (7,7%).
U Srbiji gotovo svakoga dana jedno dete oboli, a svake nedelje jedno umre od malignih bolesti. Prema poslednjim dostupnim podacima, u Srbiji je obolelo 334 i umrlo 49 dece oba pola uzrasta od 0 do 19 godina. Tri grupe oboljenja, i to leukemije, tumori mozga i limfomi čine najčešće zastupljenje maligne bolesti u dečjem uzrastu.
Na sreću, procenat izlečenja bolesti kod dece je veći nego kod odraslih. Najveći procenat izlečenja malignih bolesti kod dece je kod akutne leukemije zahvaljujući uvođenju savremenih protokola lečenja ovih bolesti. S obzirom na to da je lečenje dugo i naporno, svaka pomoć i podrška deci i njihovim porodicama je od izuzetnog značaja.
Zlatna traka je simbol dece koja se bore protiv raka. Nastala je 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola svesti i mobilisanja veće pažnje usmerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod dece. Zlato prikazuje kako su deca plemenita i neprocenjiva. Takođe to je savršen simbol za put koji deca prolaze u borbi protiv raka, kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja i postaje jače i snažnije. Deca obolela od raka prolaze kroz takvo iskustvo. Oni razvijaju otpornost suočavajući se sa teškoćama i bolnim izazovima raka.
Zlatna traka je simbol heroja u našoj sredini:
• Dece i adolescenta koji se hrabro bore protiv raka;
• Dece koji su pobedila rak;
• Porodica koje žive sa realnošću raka i sa gubitkom deteta i
• Dobrovoljaca, osoblja i lekara koji pomažu i posvećuju svoje vreme obolelima od raka.
Sagledavajući značaj zaštite i unapređenja zdravlja jedne od najosetljivijih populacionih grupa značajno je da se svi aktivno uključe u obeležavanje ovog važnog datuma iz Kalendara javnog zdravlja, jer je najvažniji zadatak kako zdravstvenih radnika tako i šire društvene zajednice edukacija dece, adolescenata i roditelja u pogledu prevencije prvenstveno sticanjem zdravih životnih navika.