Centralna tema programa biće roman “Norveška šuma” proslavljenog japanskog pisca Harukija Murakamija, uz osvrt na celokupno stvaralaštvo ovog plodnog autora, kao i specifične teme iz njegovih dela.
Ulaz na sve sadržaje je besplatan.
U čitaonici Gradske biblioteke Pančevo govoriće Divna Glumac, Dragana Kovačević, Ivan Kačavenda, Dušan Petrović, Vladislava Gordić Petković, Milica Obrenović, Vasa Pavković i Goran Skrobonja.
Manifestacija “Jedna knjiga - jedan grad” posvetiće uvodno veče, u utorak, 26. novembra u 19 časova, izdavačkoj kući “Geopoetika” koja objavljuje dela ovog autora u Srbiji. Učesnice ovog programa su prevoditeljka Divna Glumac i urednica programa Radio Beograda 2, Dragana Kovačević. Urednica i moderatorka je Jasna Novakov Sibinović, urednica Geopoetike.
U sredu 27. novembra u isto vreme, tema razgovora biće muzika u delima Harukija Murakamija. Učesnici su muzičari Dušan Petrović i Ivan Kačavenda, a urednik i moderator ovog programa je Nikola Marković, muzički kritičar i novinar.
O ženskim likovima u delima Harukija Murakamija, u četvrtak, 28. novembra u 19 časova, govoriće Vladislava Gordić Petković, književna teoretičarka i kritičarka, kao i Milica Obrenović, nezavisna istraživačica. Urednica i moderatorka programa je pesnikinja i novinarka Jovana Svirac.
Poslednje večeri manifestacije, u petak, 29. novembra u 19 časova, tema razgovora će biti pisac kao profesija. Učesnici ovog programa su književnici Vasa Pavković i Goran Skrobonja, a urednica i moderatorka je književnica Jasmina Topić.
Japanski pisac Haruki Murakami, planetarna književna zvezda, svoj veliki uspeh u dobroj meri duguje romanu “Norveška šuma”, zahvaljujući kome je postao miljenik mladih čitalaca i onih koji dolaze iz sveta ljubitelja pop kulture. Premda je sam roman objavljen još davne 1987. godine, tokom narednih godina i decenija je bio svojevrstan stožer, kamen temeljac uspona ovog autora na globalnoj sceni.
Objašnjenje fenomena Mukarami i njegove prijemčivosti čitaocima sa zapadne hemisfere zasigurno treba tražiti u brojnim referencama na protagoniste i dela angloameričke popularne kulture. Čak je i sam roman Norveška šuma naslovljen po pesmi čuvenih Bitlsa, koju je napisao Džon Lenon. Radnja ove knjige smeštena je u Tokio kasnih šezdesetih godina 20. veka, u vreme kad su japanski studenti, kao i njihove kolege mnogih drugih nacija u svojim zemljama, protestovali protiv sopstvenih režima.
Popularni japanski autor postavlja okvir ovog i drugih svojih dela u globalno prepoznatljive koordinate, da bi odatle poveo čitaoce u neobičnu literarnu avanturu. Uz jasan tematski okvir i društveni kontekst, Murakami svoja dela temelji na zdravorazumskom, jednostavnom i prijemčivom pripovedačkom stilu, koji vas tera da prosto „gutate” stranice i čitate ih u jednom dahu. Ali sve ovo je samo polazna tačka, koja čitaoca diskretno uvlači u piščev čudesni svet suptilne osećajnosti i fantastičnih događaja s one strane svakodnevne realnosti.