Iz nje je proistekao Zavod za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, koji je samostalno počeo da radi 1993. godine i pokriva teritoriju Južnog Banata na kojoj je 120 nepokretnih kulturnih dobara, od čega je osam od izuzetnog značaja, 48 od velikog i dve prostorno-kulturno-istorijske celine od velikog značaja.
Razgovarali smo s vršiocem dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika, Jasminom Vujović, o dosadašnjim ovogodišnjim radovima, o onim koji su u toku, o planovima u bliskoj budućnosti i problemima s kojima se ova institucija kulture suočava.
Na slici: detalj s početka radova na sanaciji obaloutvrde, foto: N.Stoilković
Trenutno su u toku radovi na sanaciji obaloutvrde levog svetionika na ušću Tamiša u Dunav i zvonika Preobraženske crkve.
Obaloutvrdu levog svetionika finansira Ministarstvo kulture sa 4,9 miliona dinara. Radovi su izašli iz „opasne zone” gde voda može da ih ugrozi, jer su počeli na vreme dok je vodostaj Dunava još bio nizak, pa je mogao donji deo da se uradi bez problema. Sad nam voda više nije pretnja, jer se radi gornji deo. U toku je i prepokrivanje zvonika Preobraženske crkve. Za to su dobijena sredstva od Grada Pančeva još prošle godine. Pošto je reč o spomeniku kulture od izuzetnog značaja, po Zakonu o planiranju i izgradnji nadležan je pokrajinski sekretarijat za izdavanje odobrenja za gradnju, koje iz formalnih razloga nismo uspeli na vreme da dobijemo, ali je ove godine sve to sređeno. Planirano je da se skine postojeći lim i da se pokrije novim bakarnim, a pre toga da se izvrše popravke na konstrukciji ako je negde oštećena. Krst je skinut i na njemu će biti urađena nova pozlata. Sreća što su započeti radovi, jer su nam izvođači rekli da je krst u jako lošem stanju, tako da će i na njemu morati da se izvrše neke popravke, a možda i da se uradi novi. Videćemo. Uglavnom, biće vraćen krst istih dimenzija i izgleda, sa pozlatom. U prethodnim godinama u Preobraženskoj crkvi je kupola pokrivena limom, obnovljen je i ikonostas. U toku je izrada elaborata keramoplastike na njenoj fasadi. To je istraživački projekat kojim bi trebalo da se utvrdi koliko ima različitih delova od keramoplastike, od čega su oni napravljeni i koliko su oštećeni. U taj posao će biti uključena i laboratorija koja će istražiti materijal, da bi kad se bude radila fasada tačno znali šta treba sve da se popravi, odnosno da se napravi novo i od kog materijala.
Na slici: radovi na zvoniku Preobraženjske crkve u Pančevu
Od početka godine završeni su radovi na spomeniku internircima na groblju u Kovinu i na spomeniku crvenoarmejcima u Vojlovici.
Radove na spomeniku internircima na groblju u Kovinu je finansiralo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Godinama je bio jako zapušten i zarastao u korov... Sad je urađen veliki plato oko njega koji je popločan behaton pločama, pa više neće biti rastinja. Sam spomenik je skinut i ponovo obložen novim teracom, očišćena je ploča na kojoj je pisalo kad je podignut i postavljena je još jedna na kojoj su razlozi zašto je podignut, jer toga nije bilo do sada. Groblje u Kovinu je vrlo blizu Vojničkog groblja koje je spomenik kulture. Tamo su zajedno sahranjeni poginuli u Prvom svetskom ratu – Srbi, Nemci i Mađari. Oštećenja na spomeniku crvenoarmejcima kao i na ogradi i platou oko spomenika su sanirana sredstvima dobijenim od istog ministarstva i tamo su 6. oktobra povodom dana oslobođenja Pančeva u Drugom svetskom ratu vence položili gradonačelnik Pančeva, ataše ambasade Rusije i udruženja boraca.
Na slici: saniran spomenik crvenoarmejcima u Vojlovici
Zavod za zaštitu spomenika kulture dobio je sredstva Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za sanaciju i rekonstrukciju Spomen-kompleksa „Stratište”. Nažalost, na raspisanu javnu nabavku se javio samo jedan izvođač, ali je njegova ponuda bila neodgovarajuća.
Podneli smo zahtev ministarstvu da nam se prebace sredstva za sledeću godinu. Novac koji je za to bio opredeljen nije dovoljan za izvođenje svih radova koji su planirani - da se spomenik vrati u prvobitno stanje. Dva krila, koja su nestala, da se ponovo naprave, sva oštećenja koja su na prednjem delu spomenika da se saniraju, da se uradi novi video-nadzor i pojača osvetljenje spomenika i da se plato ponovo poploča, očisti amfiteatar i da se saniraju oštećenja na njemu.
Do kraja godine je planirano i postavljanje gromobrana na Minoritskom samostanu kod Gimnazije, a sredstva za to je opredelio Grad Pančevo.
Završena je i javna nabavka preko koje smo dobili izvođača za tekuće održavanje spomenika „Raspeće” ispred mlina u ulici Žarka Zrenjanina. Ovih dana bi trebalo da se potpiše ugovor i da počnu radovi.
Na slici: Jasmina Vujović, v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Pančevo
Direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kaže da u Pančevu ima dosta spomenika kulture koji su, na žalost, ugroženi zbog neadekvatnog održavanja, a postoje i objekti koji bi zavređivali da budu spomenici kulture, ali nema tehničke dokumentacije, pa Zavod ne može da uradi predlog odluke za njihovo utvrđivanje.
Stara Vajfertova pivara i Provijant magacin i rekla bih da su trenutno najugroženiji. Na Crkvi Svete Ane, ili Vajfertovoj crkvi, oštećen je krov prošle godine kad je bilo nevreme i još uvek nije popravljen... Šta će se raditi biramo na osnovu toga koliko je nešto oštećeno, odnosno koliko je hitno da se popravka obavi. Problemi su finansijski, jer da bi bilo koji spomenik kulture mogao da se obnovi moramo da konkurišemo za sredstva, što ne znači da ćemo ih i dobiti. Na nekim konkursima se traže već gotovi projekti, a mi nemamo sredstva koja su opredeljena za izradu projekata. Isto tako, imamo mali broj zaposlenih. U Zavodu radi četvoro arhitekata, s tim što ja, osim direktorskog, obavljam i svoj posao arhitekte. Da bi neko od nas mogao da radi projekat, on mora da bude oslobođen drugih poslova, a imamo jako puno javnih nabavki, izradu konzervatorskih uslova za izvođenje radova, odnosno za projektovanje, kao i za urbanističke planove, obavljamo nadzor izvođenja radova... Imamo jednog zaposlenog arheologa na neodređeno vreme i koleginicu koja je zaposlena na privremenim i povremenim poslovima koji obavljaju arheološke nadzore, rekognosciranja i iskopavanja. Dešava nam se da imamo i po tri arheološka terena u isto vreme i onda je problem naći ljude koji će da rade. Jedini tehničar je, uglavnom, sa arheolozima na terenu, pa ni on ne može da pomogne arhitektama u izradi projekata... Istoričari umetnosti, istoričarka i etnolog vrše istraživanja na terenu.
Zavod ima šesnaest zaposlenih koji se brinu o spomenicima kulture na celoj teritoriji južnog Banata, odnosno osam opština.
Mnogi od zaposlenih su blizu penzije, a nema podmlatka. Naša struka je malo specifična. Arhitekte, istoričari, istoričari umetnosti, etnolozi, arheolozi, pravnici, zaposleni u Zavodima obučavaju se, posle fakulteta, za specifičan deo u svom radu, a dosta se toga usvaja od starijih kolega u praksi. I to znanje kad ljudi odu u penziju se gubi. Problem je i finansiranje svih Zavoda, ne samo našeg. Uglavnom, oni su regionalne institucije, ali osnivač je jedna od opština ili gradova regiona i finansiranje se obavlja preko osnivača, a mi obavljamo svoj posao na teritoriji svih opština, odnosno celog regiona.