O knjizi su, osim autora, govorili književnica Gordana Vlajić i pesnik Damjan Unčević, jedan od četvorice članova književne grupe „Puč u Andori” kojoj pripada i Stanojević. Marina Mikša odsvirala je nekoliko svojih kompozicija na gitari.
Zbirka poezije dobila je naziv po jednom od Titana koga je Zevs kaznio tako što mu je čitav nebeski svod stavio na pleća i osudio ga da ga nosi do kraja života. Gordana Vlajić nagoveštava da će junak doživeti i zlatne jabuke, i moguću prevaru, i svod na svojim leđima, ali će čitaoci to prepoznavati kroz neke druge simbole. Dodaje da delo ima hronološku formu i građu romana.
Obično prve zbirke pesama predstavljaju erupciju emocija koje hoće da izađu i najčešće budu nabacane. Ne pričam o kvalitetu, već o građi i jednoj zreloj misli i liniji koja vodi tu priču. Ovde je odlično upotrebljena i iskorišćena romaneskna građa – ima uvod zaplet, kulminaciju, razradu, rasplet i zaključak. Uvod je buđenje svesti o postojanju junaka pod svodom nebeskim, koji mu je na leđima i njegovo osvešćivanje šta sve nosi na njima - miran ravničarski uvod, baš kao da je nastao u Pančevu. A pred kraj prve pesme sledi nagoveštaj zapleta kroz crne starke, gde će pomenuti da ne sme da ih opere, jer ako ih opere, dobiće batine od klinaca sa terena sa kojima igra basket, objašnjava Gordana Vlajić.
Stanojević smatra da je s aspekta junaka, delo hronološka celina koja ima početak, kulminaciju i kraj, ali može da se posmatra i kao vrsta poetskog romana zato što nema jasno naznačen sadržaj.
On je devetnaestogodišnjak. Njegova percepcija, shvatanja i razmišljanja, s početka, puna su mržnje i gneva. Prema sredini shvata da mu niko od bližih ljudi, odnosno porodice, nije neprijatelj, a na samom kraju uviđa i kako može da se bori protiv svega toga, objašnjava Stanojević.
Članovi književne grupe „Puč u Andori” prepoznatljivi su po tome što čitaju po kafićima. Damjan Unčević ističe da je vreme lepe umetnosti prošlo.
Za našu generaciju doba lepe umetnosti je prošlo. Ovo što mi radimo je umetnost preživljavanja. Kada piše neko na ovaj način, bez razmišljanja o formama, o rimama, metrici... Kada samo sedne i napiše nešto što ga u tom trenutku muči ne može da slaže ni sebe ni druge. A to što drugima to deluje kao manipulacija je najčešće zato što ljudi biraju da žive u laži da bi preživeli, kaže on.
Zbirka „Mladi Atlas” objavljena je u izdanju „Balkanskog književnog glasnika”, u ediciji poezije „Crna biblioteka”.
Stefan Stanojević je student Filološkog fakulteta u Beogradu, saradnik je portala „blacksheep.rs”, a pisao je za „Pančevac”, „Draft” i „Konkretno – zdrav razum i javna politika”.