Ova i još skoro hiljadu sličnih šala, viceva, anegdota i burleski nalazi se u knjizi „'Zaporožac' na vrhu Ararata - pitanja i odgovori Radio Jerevana“ koju je upravo objavila izdavačka kuća „Srpska reč“ iz Beograda, u prevodu sa ruskog i izboru satiričara i prevodioca iz Pančeva Aleksandra Čotrića.
Reč je o prvoj kompletnoj zbirci na srpskom jeziku mudrih i duhovitih dijaloga na temu sovjetskih političkih lidera, državne represije, komunističke partije, planske privrede, nestašica namirnica, medijske cenzure, kulta ličnosti i drugih tema, nastalih u Sovjetskom Savezu i zemljama Istočnog bloka.
Priređivač nije imao pred sobom samo jedan izvor, nego je materijal za srpsko izdanje knjige birao iz desetina zbornika, almanaha, časopisa i internet portala.
Recenzenti knjige su profesor Beogradskog univerziteta dr Zoran Božović, jermenski književnik i prevodilac Babken Simonjan i satiričar Dragutin Minić Karlo. Autor korica knjige je karikaturista Tošo Borković.
Prema mišljenju tumača sovjetskih medijskih prilika, istorija Radio Jerevana počinje od trenutka kada je jerevanski radio-voditelj 1961. godine izgovorio u etar: „U kapitalizmu čovek eksploatiše čoveka, a u socijalizmu je potpuno obrnuto”. Jedan lapsus bio je dovoljan da oštroumni sovjetski narod stvori od Radio Jerevana simbol spontanog nastanka neobičnih pitanja i neočekivanih odgovora.
Početak ovog nepreglednog niza verbalnih trikova uvek je bio isti: „Radio Jerevan su pitali” ili „Pitanje Radio Jerevanu”... Dalje je dolazilo samo pitanje i odgovor na njega. Šale su, uglavnom, bile političke, a odgovori su često počinjali frazom: „U principu, da...” Pri tome, odgovor je obavezno morao da bude duhovit do apsurda. Što neobičniji – to smešniji. Odgovor je, podrazumevalo se, morao da sadrži i značajnu dozu satire na stvarnost sovjetskog života:
– Šta je sreća?
– Sreća je živeti u Sovjetskom Savezu.
– A šta je nesreća?
– Nesreća je imati takvu sreću.
– Da li naš Ustav garantuje slobodu govora?
– Da, ali onom koji govori ništa se ne garantuje.
– U čemu je razlika između ustava SAD i SSSR-a kada oba garantuju slobodu govora?
– Da, ali američki ustav garantuje slobodu i nakon govora.
– Šta je sloboda govora?
– To je svest da je potrebno ćutati.
U predgovoru knjige „'Zaporožac' na vrhu Ararata“ Čotrić naglašava „da nije preterano reći da je Radio Jerevan svojim ubojitim satiričnim diverzijama među najzaslužnijima za krah komunizma u Sovjetskom Savezu i celom Istočnom bloku“.
Kritičar diktatorskih režima i autor romana '1984' Džordž Orvel govorio je da je 'svaki vic mala revolucija'. Zajedljive dosetke i buntovne anegdote bile su gotovo jedini način da sovjetski građanin iskaže otklon od komunizma. Uprkos svom imaginarnom karakteru, Radio Jerevan bio je važno sredstvo otpora autoritarnom režimu, navodi Čotrić i dodaje da je „smeh pomagao običnim ljudima da se oslobode frustracija i lakše podnesu teške životne uslove iza 'gvozdene zavese' prepričavajući ovakve viceve:
– Bedni život! – kaže Rabinovič.
Odmah ga hapse.
– Kažem: bedan život u Americi! – objašnjava Rabinovič.
– Pusti ti to, znamo mi gde je bedan život!
– Koji je pakao bolji – kapitalistički ili socijalistički?
– Naravno, socijalistički – jer često nema šibica, onda nastaju prekidi u snabdevanju gorivom, pa kotlove šalju na dugotrajni popravak, te đavoli imaju partijski sastanak...
– Kakva je razlika između kapitalističke i socijalističke trgovine?
– Kapitalistička trgovina znači da se sve mora prodati. Socijalistička trgovina znači da se sve mora kupiti.
– Šta je najtrajnije u Sovjetskom Savezu?
– Privremene poteškoće.