O njima, visini ovogodišnjeg budžeta i mogućem rebalansu do kraja godine, razgovarali smo s Predragom Živkovićem, zamenikom gradonačelnika Grada Pančeva.
Osnovni izvori prihoda lokalne samouprave su porez na imovinu, porez na prihod od samostalnih delatnosti, porez na zarade i lokalne komunalne takse. Da pojasnimo čitaocima koji od ovih prihoda su najznačajniji i zbog čega?
Najznačajniji prihod, gde lokalna samouprava koliko toliko ima uticaja na korekciju i ostvarenje, je porez na zarade. U slučaju grada Pančeva, ova vrsta prihoda participira između 33 i 36 procenata, stabilno, iz godine u godinu. Apsolutno izraženo to je oko 1,8 milijardi dinara. To je prihod od kojeg u najvećoj meri zavisi funkcionisanje lokalne samouprave, koji opet zavisi i od drugih nivoa vlasti. 80% poreza na zarade koji se ostvari na teritoriji lokalne samouprave gde radnik ima prijavu boravka, vraća se u lokalni budžet, a 20% ide u republički. Iznos stope poreza uređuje se zakonom. Ako gledamo kriterijum ostvarenja, drugi važan prihod je porez na imovinu. I ove godine imamo blago povećanje. Poslednjim rebalansom imali smo povećanje poreza na imovinu zato što se ostvaruje nešto bolje nego što smo očekivali prvim rebalansom. Na godišnjem nivou ostvarenje iznosi 620 miliona dinara. Eko naknada sa ostvarenjem od oko 400 miliona po godini je takođe važan izvor za finansiranje posedno u oblasti ekologije. Ostali prihodi su takođe bitni, ali ne toliko. Očekujemo da će se prihod od Poreza na prenos apsolutnih prava ostvariti u iznosu od 117 miliona dinara, a lokalne komunalne takse u iznosu od oko 130 miliona dinara. Poslednjim rebalansom uradili smo blagu korekciju imajući u vidu dosadašnje ostvarenje i očekivanja da će se do kraja godine ti prihodi ostvariti bolje nego što smo planirali prethodnom Odlukom.
Već više meseci uočava se porast prihoda od poreza na zarade. Koliko je to pokazatelj da privreda sve bolje funcioniše i da se uvećava broj zaposlenih na našoj teritoriji?
Generalno, to je najbolji pokazatelj da se broj zaposlenih uvećava i da je broj radnika koji su radili na crno prešao u legalnu zonu. Prosečna zarada takođe je u blagom porastu jer se i prihodi po tom osnovu bolje ostvaruju a i bilteni zavoda za statistuku govore u prilog tome.
Nemačka kompanija ZF počela je da gradi fabriku u Pančevu i već naredne godine zaposliće prve radnike. Koliko očekujete da će to uticati na povećanje prihoda od poreza na zarade i poreza na imovinu?
Prilikom donošenja Odluke o ustupanju bez naknade zemljišta nemačkoj kompaniji ZF urađen je Elaborat o opravdanosti koji je sasvim realno pokazao da, ne u narednih pet koliko Uredba omogućava, nego u naredne dve do tri godine, cena zemljišta koje je procenjena na 83 miliona i koje je dato bez naknade na korišćenje, biti potpuno opravdana kroz prihode od poreza na zarade i poreza na imovinu uplatom ZF kompanije. Za pet godina očekivani ostvareni iznos biće oko 190 miliona dinara. Porez na imovinu, ZF u potpunosti plaća gradu, kao i lokalne komunalne takse. Kod poreza na zarade je nešto drugačija situacija, jer je vrlo logično i verovatno da neće samo Pančevci biti zaposleni u ZF-u, već će tu raditi ljudi iz celog južnobanatskog regiona, biće i Beograđana jer je kompanija veoma atraktivna. Porez na zarade se plaća po prijavi boravka radnika, tako da će se od prihoda na zarade uvećavati budžeti i tih opština i gradova. Mi ćemo prihod od poreza na zarade imati od radnika koji budu radili u ZF a koji žive na našoj teritoriji. Ova investicija koja se realizuje u Pančevu doneće korist ne samo nama, već čitavom regionu. Svako odgađanje dovođenja bilo kog investitora značilo bi manje ostvarenje prihoda. Da je ZF planirao da dođe za 10 godina, vrlo lako bi se moglo izračunati koliko bismo i mi i svi ostali izgubili po tom osnovu zbog neuplaćivanja poreza u naš budžet. S obzirom da su oni došli, da se fabrika gradi, mi već počinjemo da prihodujemo od ZF.
Odbornici su na 26. sednici Skupštine Grada Pančeva usvojili drugi rebalans budžeta. U čemu se ogledaju izmene i koliko sada iznosi budžet grada?
Nakon sprovedenih korekcija u okviru drugog rebalansa, budžet Grada Pančeva iznosi 5.793.938.000 dinara. Najveći deo sredstava, oko 50 miliona dinara, opredeljen je za uklanjanje divljih deponija na poljoprivrednom zemljištu. Očekujemo u toku ove godine da se ova investicija proglasi za kapitalnu, tako da lokalna samouprava i naredne dve godine obezbeđuje sredstva za uklanjanje deponija kako bi se proširilo poljoprivredno zemljište. Deo novca smo namenili za finansiranje javno-komunalnih preduzeća čiji smo osnivač – za ATP 12 miliona, za Zelenilo 9 miliona, za JKP Mladost 7 miliona i za oblast kulture nešto manje od 5 miliona dinara, za pojedine ustanove kulture i njihove programe. Od tog iznosa, tri miliona je za Preobraženski hram gde će se rekonstrukcija raditi u saradnji sa Ministarstvom kulture. Od stručnih službi dobili smo informaciju da je neophodno obezbediti dodatnih 15 miliona dinara za održavanje puteva u našem gradu, tako da su se i ona našla u rebalansu.
I ovim rebalansom deo novca usmeren je na izradu projektno-tehničke dokumentacije za investicije?
Postoje određene najave da ćemo dobiti sredstva za pojedine investicije od drugih nivoa vlasti. Naša obaveza bi svakako bila da uradimo projektno-tehničku dokumentaciju i da ispunimo sve konkursne uslove. Važno je da se obezbede sredstva na vreme, što smo ovim rebalansom i učinili.
Odbornici su na poslednjem zasedanju usvojili i određene izmene kod kreditnih zaduženja iz 2016. i 2017. godine. O kakvim izmenama se radi?
Kod kredita iz 2016. godine početkom godine ostalo je neutrošeno 250 miliona dinara iz ranijih godina. Taj iznos u toku godine se smanjivao, jer se u međuvremenu dosta privremenih i okončanih situacija platilo, odnosno neke investicije su u potpunosti završene. Prema poslednjem izveštaju, uvideli smo da je ušteđeno oko 25.300.000 dinara. Nismo išli na izmenu u smislu visine zaduženja, već smo ta sredstva pod uslovima definisanim još 2016. godine prenamenili. 23 miliona usmerili smo za izgradnju Potamiškog kolektora II faza, inače najveće investicije u toku ove godine u našem gradu. 1,5 miliona dinara usmereno je za izvođenje radova u Ulici Maršala Tita u Banatskom Brestovcu, za parking ispred Mesne zajednice. Odlukom o kreditnom zaduženju za 2017. godinu obezbeđena su sredstva za najveću investiciju u našem Gradu, izgradnja prve faze Potamiškog kolektora, vredna oko 280 miliona dinara. Izmene odluke se odnose na investicije u oblasti obrazovanja u četiri osnovne škole: Miroslav Mika Antić, Goce Delčev, Žarko Zrenjanin i 4. oktobar. Procene su da se sredstva koja smo definisali prethodnom odlukom o kreditnom zaduženju neće utrošiti do kraja, da će biti ostvarene uštede u iznosu od 610 hiljada dinara. Pomenuti iznos dodat je na poziciju Medicinska škola Stevica Jovanović, izrada tehničke dokumentacije za izvođenje radova na sanaciji rukometnog terena. Drugih izmena nije bilo.
Ove godine nije bilo potrebe za kreditnim zaduženjima. Kako to objašnjavate?
Mi smo u 2014, 2015, 2016 i 2017. u skladu sa Zakonom o javnom dugu raspisivali poziv bankama i na taj način pokazivali zainteresovanost za uzimanje kredita koji su, pogotovo u 2016. i 2017. godini, bili nikad povoljniji. Na tržištu, efektivna kamatna stopa iznosila je ispod 2%. Zbog toga smo, posebno u 2016. godini, odlučili da se kreditno zadužimo za finansiranje kapitalnih investicija, jer smo znali da se najverovatnije u 2018. godini nećemo kreditno zaduživati. Zbog velikog broja investicija u 2016. godini, a bilo ih je oko 160 što manjih što većih, kreditno smo se zadužili za 680 miliona dinara. Dobar deo investicija zbog svoje prirode i kompleksnosti nije realizovan u toku jedne godine tako da se ona nastavila i u 2017. godini. Paralelno sa tim, radi se trenutno na projektu javno-privatnog partnerstva. Nismo želeli da grad na bilo koji način kreditno opterećujemo u 2018. godini i pored toga što nam mogućnosti to dozvoljavaju. Čak i u 2017. godini kreditno zaduženje iznosilo je oko 300 miliona dinara i to isključivo za investiciju koja je strateški važna, posebno za Severnu industrijsku zonu, a to je treća faza Potamiškog kolektora.
Kako je kreiran budžet grada za 2018. godinu i po čemu se razlikuje u odnosu na ranije godine?
U poslednjih šest godina gotovo identičnu metodologiju primenjujemo kada radimo na izradi budžeta. Već u novembru donosimo sve one odluke koje se odnose na pripremu budžeta, definišemo cene po zonama u Pančevu, odnosno na osnovu toga projektujemo porez na imovinu. Porez na zarade nikada sa sto posto tačnošću ne možemo predvideti koliko će se ostvariti, ali posmatramo sve te faktore koje dobijamo kroz uputstvo za izradu budžeta za narednu godinu: kolika će biti stopa inflacije i koliki je rast bruto društvenog proizvoda. Na osnovu toga pravimo realnu kalkulaciju. Uvek smo bili rezervisani i oprezni, što se pokazalo prilikom rada na rebalansima u toku godine, jer nikada do sada nismo imali smanjenje. To znači da se ti prihodi kao i mnogi drugi ostvaruju više od naših očekivanja početkom godine. Ono što je najbitnije je da se ništa ne preceni od prihoda, da ne uđemo u neke obaveze pa da imamo krizu kao što, na žalost, imaju neke druge lokalne samouprave koje nerealno u toj početnoj fazi rade na proceni prihoda. Nakon toga gledamo šta su sve obaveze lokalne samouprave, posebno materijalni troškovi svih ustanova, zarada zaposlenih svuda gde je nadležna lokalna samouprava koji čine između 60 i 70% budžeta. To su jednostavno rashodi koji moraju da se servisiraju. O preostalih 30% koliko imamo na raspolaganju, na kolegijumu Gradskog veća razgovaramo, definišemo prioritete i na kraju donesemo odluku šta je to što je važno. Drago mi je da s kolegama iz Gradskog veća nikada do sada nisam imao problema i pored toga što je priroda posla takva da svako za svoj resor pokušava da izvuče najviše. Zato želim da im se zahvalim što su bili korektni, a nadam se da će takvi biti i ubuduće, kada je raspodela budžetskih sredstava u pitanju. Zahtevi svih resora i svih budžetskih korisnika su uvek dva do tri puta veći od onoga što su mogućnosti lokalne samouprave da to finansira.
Karakteristika Pančeva je da se procenat izdvajanja u razne oblasti poslednjih godina u budžetu ne smanjuje, već negde i uvećava?
Da, poslednjih godina taj nivo ne samo da je isti, nego u određenim oblastima on i napreduje. U oblasti kulture i socijale na primer, i to je ipak osetno. Možda se određeni programi ne finansiraju sa više sredstava, ali svakako da ima više programa. Jedina oblast gde se može činiti da nije bilo povećanja je oblast zdravstva. U prethodnih nekoliko godina dosta smo izdvajali za rekonstrukciju ambulanti u naseljenim mestima i u gradskim mesnim zajednicama. Nakon završetka radova nema potrebe za toliko velikim izdvajanjima, kvalitet usluge je podignut, ali što se tiče programa poput ginekologa i pedijatara u naseljenim mestima, svi oni zadržani su najmanje na istom nivou. Od prošle godine imamo i obuke po naseljenim mestima koje takođe finansira lokalna samouprava. Nijedan program nije ukinut. Poslednjih nekoliko godina imali smo i ostvarena primanja kroz realizaciju projekta IPA programa. Uvek nastojimo da obezbedimo i sredstva za učešće u projektima koje finansiraju drugi nivoi vlasti. Imali smo to i u ovom rebalansu, posebno za oblast poljoprivrede, gde možda stanovnicima naseljenog mesta u tom trenutku neka aktivnost nije prioritet. Međutim, kad se sagleda s budžetske strane ako 50% sredstava daje neki drugi nivo vlasti, apsolutno smo voljni da prihvatimo da sufinansiramo razliku. U slučaju recimo IPA fondova taj odnos je 85% : 15%, gde lokalna samouprava izdvaja samo 15% vrednosti projekta.
Da li očekujete da će do kraja godine biti još rebalansa budžeta? Od čega najviše zavisi da li će rebalansa biti ili ne?
Voleo bih da ne bude rebalansa, jer bi to značilo da sve perfektno funkcioniše. Na žalost, realnost je malo drugačija. Vrlo verovatno ćemo imati još jedan rebalans oktobra ili novembra, a to pre svega zavisi od ostvarenja prihoda sa jedne i potreba ustanova i preduzeća sa druge strane. I ovog puta bili smo dosta rezervisani kada smo radili na proceni za ovaj rebalans. Mislimo da će možda biti prostora kod poreza na zarade, kod poreza na imovinu videćemo kako će ići uplate u trećem kvartalu i na osnovu toga donećemo odluku i u kom iznosu će biti izmena. Postoji mogućnost da se povećaju prihodi, samim tim da se opredele dodatna sredstva za nešto što je potrebno. Za razliku od prethodnih godina nemamo situacije takozvanih iznuđenih rebalansa gde se jedan ili više budžetskih korisnika javi sa zahtevom da je neophodno odmah naći sredstva, zbog napravljenog propusta u funkcionisanju te ustanove ili preduzeća i kada ste prinuđeni da odustajete od nekih programa koje ste definisali budžetom grada. Kod prvog rebalansa unosili smo u budžet neutrošena sredstva iz prethodne godine, kod ovog drugog samo sredstva dobijena od drugih nivoa vlasti i raspored sredstava po osnovu boljih ostvarenja prihoda.