U pitanju je turistička mikrodestinacija koja je od izuzetne važnosti za našu zemlju, obiluje različitostima i rascepkana je, te je cilj klastera da sve mikro turističke potencijale ujedini i time ukrupni ponudu i učini je atraktivnijom za turiste.
Petar Stamenović, menadžer klastera rekao je da je sa svojim saradnicima, radeći na terenu i baveći se turizmom, uvideo gde su problemi i šta bi to trebalo još da se poboljša kako bi vidljivost destinacije bila još bolja.
Naša ideja je da turizam u okviru rezervata prirode Deliblatska peščara podignemo na viši nivo, a to ćemo pokušati svi zajedno da ostvarimo kroz nekoliko ciljeva. Pre svega bavićemo se zaštitom životne sredine i promocijom. Podsećam vas da na teritoriji Južnog Banata postoje četiri zaštićena područja Deliblatska peščara, Ponjavica na teritoriji Grada Pančeva, jezero Kraljevac i područje oko Nere, u opštini Bela Crkva, rekao je Stamenović.
Prema njegovim rečima, u razvoju turizma važna su i udruženja koja se bave očuvanjem tradicije.
Jedan od ciljeva nam je i brendiranje bagremovog meda u saradnji s pčelarima, kao i razvoj sportsko-rekreativnog turizma. Krajnji cilj bi nam bio da oformimo tzv. Južnobanatski špajz odnosno proizvod koji bi podrazumevao autentičnu domaću tradicionalnu hranu i piće koje bi bilo u ponudi u restoranima na teritoriji Južnog Banata, rekao je između ostalog Petar Stamenović, menadžer klastera Deliblatska peščara.
Ivan Radić, predsednik Društva za negovanje tradicije “Banatska vojna granica” predstavio je prisutnima područje Deliblatske peščare i njene specifičnosti, posebno naglašavajući da se ove godine navršava 200 godina od početka pošumljavanja ovog područja bagremom.
Pošumljavanje je trajalo gotovo devet decenija, nakon čega su od nanosa peska sačuvane okolne oranice i plodnost zemljišta, podsetio je Radić.
Marko Ivošević iz Udruženja Pagus iz Starčeva predstavio je novi turistički proizvod “Kulturnu stazu Banatske vojne granice” na čijem formiranju se radilo četiri godine.
Članovi Udruženja ovčara iz Dolova predstavili su istoriju ovčarstva u Južnom Banatu podsećajući da je nekada u njihovom mestu, na obodu Peščare bilo oko 500.000 ovaca, a da se danas na prste mogu izbrojiti.
Udruživanjem privatnog, nevladinog, civilnog i javnog sektora u Klaster povećaće se vidljivost destinacije i sama turistička ponuda će po svim segmentima klastera biti podignuta na viši nivo. Brendiranje proizvoda, podrška daljem razvijanju i unapređenju kao i formiranje ŠPAJZA Deliblatska peščara biće cilj u dugoročnom planu rada i razvijanja Klastera.
Radislav Pavlov, ovčar iz Dolova kazao je da su ovce prava retkost i da su zato pre 12 godina osnovali Udruženje kako bi pokušali da ožive ovu stočarsku granu i da se ovce ponovo napasaju na pašnjacima Deliblatske peščare. U novoformiranom klasteru vide šansu da se njihova želja bar delimično ispuni.
Tatjana Obradović iz Udruženja građana Kovinke iz Kovina, osnovanog 2016. godine, predstavila je stare zanate i izradu suvenira, kao važan segment ovog klastera.
Slavica Miletić Brkić, vlasnica šumske kuće Bubamara predstavila je koncept šumskog turizma koji je kod nas još uvek u začetku, a tim poslom bave se od 2005. godine.
Od tada do danas imali smo goste iz 28 zemalja, a jedan bračni par Škotlanđana, nakon turističke posete, odlučio je da kupi kuću pored “Bubamare” i sada zajedno nude smeštaj svima koji žele da okuse čari šumskog turizma, kazala je Miletić Brkić.
Dani Erne iz Skorenovca, vlasnik etno restorana sa 150 mesta, ali i turističkog smeštaja, od 2002. godine bavi se razvojem seoskog turizma u svom selu.
Našli smo ciljnu grupu, i sve više turista rado dolazi u Skorenovac. Planovi su nam da otvorimo i ciklo kamping jer je sve više biciklista koji prolaze kroz naše mesto i koji žele da spavaju u šatorima ali im je neophodan kamp kao sigurno mesto za prenoćište, rekao je Erne Dani.
Udruženje vinara i vinograda “Sveti Trifun” iz Dolova predstavio je vinar Đorđe Stajić. On je okupljenima predstavio istoriju vinogradarstva u ovom mestu, od 18. veka do danas, kao i nastojanja članova ovog Udruženja u poslednjih dvadeset godina na podizanju novih vinograda i proizvodnji domaćih vina s peska. Kazao je da je Udruženje Sveti Trifun postalo promoter vinogradarstva, a u zavisnosti od godine i vremenskih prilika, uspevaju da godišnje proizvedu do 2000 litara domaćeg vina.
Klaster “Deliblatska peščara” zainteresovan je da u svoje okrilje primi sve koji dele iste vrednosti i nalaze se na obodu ovog rezervata prirode kako bi domaćim i stranim turistima mogli da predstave što raznovrsniju i kompletniju turističku ponudu.