Pava Novakov Čabrilovski je samohrana majka dve ćerke i vlasnica preduzeća ''Pava plus doo” koje se bavi pružanjem usluga čišćenja - održavanja higijene. Preduzeće je osnovano 2009. godine, kao Agencija za čišćenje, ali se 2013. godine preregistrovala u doo.
Iako pripadnica romske zajednice, ali i žena, samohrana majka, uspela je svojim primerom da pokaže da se radom i upornošću, sve može postići, uprkos brojnim preprekama.
Kako ste sve postigli?
Uvek sam se vodila motom: ako postoji volja, uvek se nađe i način. Nije uvek bilo lako, posebno ne u početku, ali sam bila spremna na svakodnevno učenje. Pre nekoliko godina sam saznala za projekat „Ovde smo zajedno – evropska podrška za inkluziju Roma“, Misije OEBS u Srbiji i kancelarije za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije i prijavila sam se. Program je trajao 2 godine i nakon toga 18 izabranih firmi dobilo je podršku u vidu tehničke opreme i saveta stručnjaka za delatnosti kojima se bave, kako bi se obezbedio njihov dalji razvoj i održivo poslovanje. Prvo smo pohađali obuku za pisanje biznis planova, a onda smo dobili tehničku podršku i zaposlili 6 žena - Romkinja. Proglašeni smo i za jedno od osamnaest preduzeća u Srbiji – primera dobre prakse u zapošljavanju pripadnika romske nacionalne zajednice. Sve su to nagrade za dugogodišnji rad i neprestani kvalitet u radu.
Na fotografiji: Pava Novakov Čabrilovski na panel diskusiji o ženskom preduzetništvu "Biznis ćoše" održanom ove godine u Pančevu
Kako se nosite sa predrasudama o pripadnicima romske nacionalne zajednice?
Nemam problem sa tim, imam prijatelje svih nacionalnosti. Svojim radom pokušavam da pripadnike svoje manjine prikažem u boljem svetlu i da se tako izborim sa predrasudama koje su i dalje prisutne. Ono što je dugi niz godina bio problem, a mislim da je i danas, uglavnom se romskim pitanjima bave oni koji nisu Romi. Za to donekle snose odgovornosti i sami Romi jer je vrlo malo fakultetski obrazovanih Roma. Kao pripradnica Romske nacionalne manjine želim da učinim sve što je u mojoj moći za moje sunarodnike kako bi i oni sa ponosom mogli da kažu da su Romi. Ja sam vrednim radom, neprekidnim školovanjem i usavršavanjem to uspela. I sama sam nedavno diplomirala na fakultetu s temom: socijalno preduzetništvo i mogućnost regionalnog razvoja.
Na koji način bi mogle da se smanje predrasude u našem društvu o Vašoj nacionalnoj zajednici?
Osim što sam preduzetnica koja zapošljava Romkinje i tako im daje šansu za ekonomsko osnaživanje, kroz saradnju sa različitim udruženjima građana godinama pokušavam da podstaknem i druge Romkinje da se više uključe u javni život Pančeva. Ipak ključ njihovog samopouzdanja vidim pre svega u obrazovanju. Obrazovanje je jedina šansa koja može da im pruži svaki napredak i samim tim uključivanje u neke nevladine organizacije, organizovanjem tribine ili na neki drugi način upoznati Romkinje sa njihovim pravima i načinima na koji mogu da ih ostvare. Romkinje predstavljaju najugroženiju društvenu grupu, dvostruko su diskriminisane, i kao žene i kao Romi.
Svoj rad i svoju firmu predstavili ste ove godine na sajmu romskog preduzetništva, 31. maja u Mikser hausu u Beogradu, među 17 drugih preduzeća. Koliko je to bilo važno?
Veoma važno, jer se tu videlo da su među novozaposlenim u tim firmama mladi, obrazovani Romi i Romkinje koji bi trebalo da budu podsticaj mlađim generacijima da se školuju i krenu njihovim stopama. Bila je to prilika za sve nas da se predstavimo i velikim kompanijama. Potvrđeno je na tom sajmu da je mapiranje dobrih praksi u zapošljavanju Roma i Romkinja dovelo do zaključka da je moguće razvijati romsko preduzetništvo, uključujući i žensko preduzetništvo, kao i da pored ovih 17 izabranih preduzeća, postoje još mnoga koja su mogla da se nađu među izabranima i koja takođe zaslužuju podršku. Romsko preduzetništvo razvijeno u različitim sektorima, tekstilnoj industriji, prehrambenoj, poljoprivrednoj, građevinskoj, proizvodnji plastike, reciklažnoj, kao i pružanju usluga: socijalne zaštite, foto i video, higijensko čišćenje, kozmetičke, usluge štampanja širom Srbije. Postoje preduzeća koja imaju dobre prakse u zapošljavanju Roma i Romkinja, što potvrđuje da su moguće radne sredine u kojima su Romi i Romkinje apsolutno prihvaćeni i dobrodošli kao dobri radnici. Problemi na koje Romi nailaze u Pančevu, ali i generalno u čitavom svetu, su vezani za obrazovanje. To je nešto na čemu moramo raditi, a zatim su tu stanovanje i zapošljavanje, zdravlje. U gradu postoji plan za integraciju Roma, a iz budžeta su izdvojena sredstva za implementaciju mera iz tog akcionog plana.