Ona je u intervjuu za Starčevačke novine pričala i o ulozi Okruga u realizaciji Zakona o ozakonjenju, ali i o ulozi civilne zaštite.
Koje su najznačajnije nadležnosti načelnika Južnobanatskog upravnog okruga?
Prvi i osnovni posao načelnika upravnog okruga je koordinacija, organizacija i usklađivanje rada područnih jedinica ministarstava koje su smeštene u sedištu upravnog okruga, zatim predsedavanje Savetom upravnog okruga i koordinacija radom predsednika opština i gradonačelnika gradova, koordinacija između republičkih organa, ministarstava i ostalih državnih organa sa lokalnim samoupravama u cilju pospešenja saradnje, bržeg, efikasnijeg i ekonomičnijeg rešavanja problema. Dešava se da se isti problem javi u isto vreme u nekoliko lokalnih samouprave i tada, da bismo skratili put i vreme donošenja odluke, činjenično stanje problema objedinjeno se predstavi republičkim organima, a potom rešenja proslede pomenutim jedinicama lokalnih samouprava.
Ne manje važna je i razmena iskustava predstavnika lokalnih samouprava, dakle kompletna koordinacija.
Okružni Štab za vanredne situacije je treća nadležnost, a načelnik Okruga je po funkciji komandant Štaba.
Jedna od nadležnosti je i koordinacija i organizovanje rada stručne službe upravnog okruga koja je tehnička podrška radu inspekcijskih službi, kako u sedištu okruga tako i van sedišta okruga. Južnobanatski upravni okrug ima izmeštene delove inspekcijskih službi i u ostalim lokalnim samoupravama, Vršcu, Beloj Crkvi, Plandištu, Kovinu, Alibunaru… Gotovo u svim lokalnim samoupravama imamo pojedine delove područnih jedinica a naša stručna služba u Pančevu pokriva rad svih tih inspekcijskih službi van sedišta.
Na koji način koordinirate radom republičkih inspekcija?
Područne jedinice imaju svoje izvode planova rada na godišnjem, polugodišnjem, kvartalnom i mesečnom nivou koje dobijaju od svojih ministarstava. Moj zadatak je praćenje tih planova rada i koordinacija aktivnosti iz tog dokumenta, organizovanje zajedničkih akcija, obezbeđivanje uslova da akcije mogu da se sprovedu, odnosno povezivanje sa ostalim državnim organima kao što su policija, poreska uprava. To je koordinacija, kada im obezbedite potrebne uslove i stavite na raspolaganje sve resurse koji su im potrebni da bi svoje planove rada ispunili u najvećem mogućem procentu. Inspekcijske službe našeg okruga važe za inspekcije koje svoje aktivnosti rade prema planu, a procenat ispunjenosti plana je na izuzetno visokom nivou. Osim planova, oni postupaju prema prijavama građana koje su prioritet u odnosu na planove. Zaista nam je interes da briga o građanima bude na prvom mestu i da se zaštita prava stavi ispred svih obaveza.
Šta su najveći problemi i izazovi inspektora na području Južnobanatskog upravnog okruga?
Najveći problem je nedostatak izvršilaca na inspekcijim poslovima. Prirodnim odlivom imamo značajno smanjen broj ljudi, a posmatrajući površinu Južnog Banata, spadamo u red najvećih upravnih okruga. Teritorija upravnog okruga je veoma razuđena što predstavlja dodatni problem. Ljudi se natprosečno zalažu kako bi se pokrila cela teritorija, ali je to sve teže i bojim se da ćemo doći u problem ukoliko u najskorijem vremenu ne budemo zaposlili mlade ljude.
Ljudi koji sada rade su zaista profesionalci i bila bi šteta da svoje znanje i dugogodišnje iskustvo ne prenesu na mlade ljude, pa da zajedničkim snagama ostvaruju još bolje rezultate.
Resorno ministarstvo nas uverava, to je bila tema prethodne dve koordinacije, da postoji plan trogodišnjeg popunjavanja inspekcijskih službi kako u pogledu izvršilaca, tako i u pogledu obnavljanja resursa za rad, opreme, automobila jer smo i tu skučeni. Broj ljudi, razuđena teritorija i opremljenost je nešto što je najveći problem.
Što se tiče same privrede, subjekata koji se kontrolišu, nemamo povratnih informacija da postoje problemi. Početkom marta imala sam priliku da razgovaram s privrednicima na Skupštini privrednika u Privrednoj komori koji su predmet kontrole naših inspektora. Kažu da su zadovoljni, posebno otkako su donete izmene Zakona o inspekcijskom nadzoru. Dobiju obaveštenje ko će ih i kada kontrolisati, dobiju kontrolnu listu, i jasno i precizno znaju šta je potrebno da pripreme od dokumentacije. Postoji dobar odnos i prava dvosmerna komunikacija, te je sve manje nezadovoljnih korisnika. Nisam imala ni jednu pritužbu na rad inspektora.
Zbog prepletenih nadležnosti i nepoznavanja propisa kome građani mogu da prijave nepravilnosti koje uoče na terenu?
Pisarnica Upravnog okruga je mesto gde građani mogu da se obrate lično, podneskom, prijavom. Najbolje bi bilo kada bi svaka prijava bila potpisana imenom i prezimenom, jer je inspektor u obavezi da na istu dostavi informaciju o postupanju. Međutim, najzastupljenije su anonimne prijave rada na crno, odnosno povrede prava iz radnog odnosa.
Inspektor kada izađe na teren po prijavi ne otkriva podatke podnosioca prijave i zato apelujem na građane da svoje prijave potpišu kako bi mogli da dobiju povratnu informaciju o tome kako je postupano po njihovoj prijavi. Osim na pisarnici prijava se može podneti i na mejl načelnika okruga Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Na sajtu Južnobanatskog upravnog okruga je spisak svih inspekcija na našoj teritoriji, njihovi brojevi telefona i mejl adrese na koje se mogu dostaviti prijave. Svaka prijava toga dana kada stigne prosleđuje se na dalje postupanje.
Okrug je od početka uključen u realizaciju Zakona o ozakonjenju. Nedavno ste imali i radni sastanak o sprovođenju treće faze. Šta će biti zaduženja Okruga?
To je posao u kojem Okrug ima koordinacionu ulogu u pravom smislu reči. Sredinom marta imali smo sastanak sa predstavnicima nadležnog ministarstva i ljudima koji učestvuju u postupku ozakonjenja iz svake lokalne samouprave.
Na dnevnom nivou pratimo sada već treću fazu ozakonjenja, odnosno donošenje rešenja o ozakonjenju objekata. Svi nalozi iz Ministarstva idu preko upravnog okruga. Okrug je taj koji sa jedne strane prosleđuje naloge lokalnim samoupravama, a sa druge direktno prati celokupan proces implementacije zakona, od popisa nelegalno izgrađenih objekata, dodatnog zapošljavanja lica koja rade na poslovima ozakonjenja, do donošenja rešenja o rušenju.
Okrug ukazuje na jasno definisane probleme koji se javljaju na lokalu i tako je na nedavno održanom sastanku na kome je bila prisutna pomoćnica ministra, ukazano na potrebu dodatnog angažovanja građevinskih inspektora i ljudi koji će raditi na poslovima ozakonjenja kako bi se započeto i završilo u planiranom periodu. Predstavnici ministarstva dali su uverenje da će učiniti sve što je u njihovoj moći da reše potrebe za dodatnim angažovanjem radnika.
Rezultati saradnje okruga i nadležnog Ministarstva su više nego dobri, i Južni Banat svrstavaju u jedan od najuspešnijih okruga kada je u pitanju realizacija pomenutog zakona.
Sastanci Saveta okruga se održavaju redovno i okupljaju gradonačelnike i predsednike opština s teritorije Južnobanatskog upravnog okruga. Šta je suština tih sastanaka i zadatak Saveta i koji su najznačajniji efekti u poslednjih godinu dana?
Sastanci se održavaju redovno, ali komunikacija s predsednicima opština i gradonačelnicima gradova je na dnevnom nivou i pokušavamo da njihove probleme zaista i rešimo na dnevnom nivou. Uredba kaže da su obavezni sastanci Saveta jednom u dva meseca, a problematika koja se stavlja na dnevni red je u skladu sa potrebama samih lokalnih samouprava, one delegiraju koje su to teme o kojima razgovaramo. Između ostalog, razgovarali smo o ozakonjenju, o problemima zoohigijenske službe, o dostupnim fondovima za finansiranje aktivnosti lokalnih samouprava… Različite su teme, u zavisnosti od perioda održavanja. Često na te tematske sednice pozivamo odgovorne ljude iz ministarstava koji mogu da daju odgovore odmah na licu mesta, i to se u praksi pokazalo kao najbolje. Kada detektujemo na terenu, u više lokalnih samouprava identičan problem, organizuje se sednica Saveta, pozove se tim ljudi iz ministarstava, u radnoj atmosferi i dvosmernoj komunikaciji najefikasnije rešavamo probleme na terenu. Na svakom od Saveta obavezno je razmatranje rada inspekcijskih službi na teritoriji svake lokalne samouprave, i sastancima prisustvuje i neko od načelnika inspekcijskih službi, tako da su i na taj način povezani.
Kao komandant Okružnog štaba za vanredne situacije Novu godinu i neke značajnije datume u zemlji provodite u obilasku vatrogasnih jedinica. Ustanovili ste i nagradu za najboljeg policajca, vatrogasca i pripadnika vojske. Koliko je važno tim ljudima, i takvim gestovima ukazati na značaj posla koji obavljaju? Koliko ste zadovoljni situacijom na našoj teritoriji po pitanju sveopšte bezbednosti?
Što se tiče sveopšte bezbednosti parametri koji se obično izvlače na kraju svake kalendarske godine, pokazuju da Južni Banat spada u red najbezbednijih upravnih okruga, zahvaljujući pre svega radu Policijske uprave Pančevo. Zbog toga sam jako zadovoljna. Kad god smo imali potrebu da nam se pripadnici policijske uprave priključe ili daju asistenciju, podrška nije izostala.
Imali smo saradnju i po pitanju nelegalnog prevoza, kontrole ugostiteljskih objekata i bez obzira na teritoriju opštine gde se radi kontrola, saradnja s policijskom upravom je na zavidnom nivou. Oni su profesionalci. Upravo zato treba istaći policiju, vatrogasce, vojsku.
Vatrogasce vidimo samo kad je potrebno da dejstvuju, ali su to ljudi koji zaista daju sve od sebe, to je profesija koja to zahteva, i svi je rade i ispunjavaju onako kako to dolikuje uniformi koju nose. Narod smo koji je tradicionalno vezan za uniforme, poštujemo vojsku, policiju, vatrogasce. Lagodnije se osećamo kada su oni tu šta god da se dešava. Svojim radom, trudom i zalaganjem zaslužuju da bar jednom godišnje budu izdvojeni za ono što su učinili.
Ove godine smo nagradili i vojnike koji su se istakli u akciji sprečavanja nasilja nad ženom, jer su delujući van svojih redovnih obaveza pokazali visok stepen društvene odgovornosti, ali I svi ljudi koji nose uniformu zaslužuju da budu nagrađeni za to što pružaju bezbednost svima nama. U novogodišnjoj noći kompletna vatrogasna služba je bila u bazi, bili smo spokojni da se ništa neće desiti.
Uloga civilne zaštite postaje sve značajnija, a i država na različite načine ukazuje na važnost postojanja civilne zaštite u svakom mestu jer smo suočeni sa sve češćim iznenadnim elementarnim nepogodama. Šta će Okrug činiti u ovoj godini da se formiraju i unaprede jedinice civilne zaštite?
Država je prepoznala da elemenat civilne zaštite nedostaje u odbrani od elementarnih nepogoda. Elementarne nepogode i vanredne situacije su nešto što ne možemo da predvidimo, a na žalost ima ih sve više i sve češće se dešavaju. Profesionalni kapaciteti su nedovoljni u smislu broja ljudi i opremljenosti, a svakako bi im svaka pomoć dobrodošla. Svaka lokalna samouprava je u obavezi da formira jedinice civilne zaštite, s namerom da se ponašamo odgovorno u datim situacijama, da znamo ko, kad, šta, gde i na koji način radi. Imali smo jedno loše iskustvo s poplavom u Uljmi juna prošle godine. Zahvaljujući profesionalnom pristupu vatrogasno-spasilačke jedinice i svih ostalih službi koje su učestvovale, problem smo uspešno prevazišli ali bi bilo mnogo lakše da smo imali na raspolaganju civilnu zaštitu. Ona je u Južnom Banatu u povoju. Imamo formirane specijalizovane jedinice civilne zaštite pri Sektoru za vanredne situacije – Odeljenje za vanredne situacije sektora za Južni Banat. U okviru tih specijalizovanih jedinica u Južnom Banatu formirana su dva voda: jedan je za protivpožarnu zaštitu a drugi za pružanje prve pomoći. Imali su obuku, opremljeni su i spremni za delovanje ukoliko bude potrebno. Pokrivaju teritoriju celog upravnog okruga. Druga vrsta jedinica civilne zaštite jeste civilna zaštita opšte namene i u nadležnosti su lokalnih samouprava, uglavnom su formirane ili u postupku formiranja. Pančevo ima formiranu svoju jedinicu opšte namene koja pokriva i teritoriju Starčeva, odnosno svih mesnih zajednica na teritoriji grada.
Kao načelnica Okruga nastojite da pomognete i privrednicima u rešavanju njihovih problema. Na koji način možete olakšati rad preduzetnicima i privrednicima?
Sastanci za privrednicima su ključni, oni nam daju povratnu informaciju, od njih možemo da dobijemo informacije šta im nedostaje, šta je potrebno uraditi kako bismo im poboljšali uslove za poslovanje. Svima nam je u interesu da imamo bolji privredni ambijent. On je bolji ukoliko su privrednici zadovoljniji i ukoliko postoji izvesnost njihovog ulaganja i planiranja. Sve to može ukoliko država ima jasan pravac kretanja, pa će u skladu s tim moći da donosi odluke, zakonska i podzakonska rešenja. Osnovni stub stabilnosti jedne države je privreda. Moramo da slušamo privredu i da ono što od njih dobijemo kao informaciju prenesemo tamo gde treba kako bi mogle da se donesu pravovremene, relevantne i kvalitetne odluke. Vrlo često se dešava situacija da kada jedan zakon počne da živi ili neka odredba, vi vidite na terenu da postoje problemi i kočnice. Zato smatram da mora da postoji tesna veza i razmena informacija između privrede i države koja donosi zakone. To je bila moja ideja i zamisao, da se napravi spoj između te dve strane, jer to su ljudi na istom zadatku ali ih treba povezati. Kada god se ukaže potreba ili postoji inicijativa od strane privrednika ili donosilaca zakona, redovno obaveštavam predsednike opština o okruglim stolovima, o javnim raspravama u procesu donošenja zakona, kako bi se svi zainteresovani uključili svojim predlozima. Moram da priznam da je privreda malo inertna da se uključi u tu fazu kada se priprema neki zakon ili nacrt zakona, mada i tu ima nekih pomaka. Menja se to i zato mi je jedna od ideja da se češće viđamo, da češće razgovaramo tematski kada postoji nacrt zakona ili kada postoji potreba privrede da da signal državi da treba nešto da promeni. Na Skupštini privrednika u Privrednoj komori videla sam da postoji volja, svi moramo da vodimo aktivnu politiku u tom procesu kada nešto stvaramo. Naravno da ćete biti nezadovoljni kada vas nešto tangira ili pogađa, ali hajde da damo svi doprinos u momentu kada je to važno. Mislim da privrednici to prepoznaju, a takvu informaciju dobijam i od inspektora koji odlaze na teren jer su oni glasnici koji donose prvu informaciju šta primena zakona pokazuje na terenu. Privrednici mogu direktno da mi se obrate, mogu da se obrate Privrednoj komori. Svi putevi koji predstavljaju put do države, svi državni organi privrednicima su zaista dostupni i bez problema mogu da daju svoje sugestije. To je ključ uspešne saradnje.