Samozastupanje znači govoriti u svoje ime i samostalno donositi odluke o svom životu. Deluje tako jednostavno, a veliki broj ljudi to ipak ne ume.
Posebno je samozastupanje važno za osobe s invaliditetom i intelektualnim teškoćama, jer su uglavnom nevidljivi u društvu i jer često u njihovo ime govore neki drugi ljudi, bilo da su u pitanju roditelji ili predstavnici udruženja koja zastupaju njihove interese ili stručnjaci, a invalidna lica o bilo čemu niko ništa i ne pita. Govoriti o osobama s intelektualnim teškoćama bez njihovog prisustva već znači kršiti njihova ljudska prava. Iz tih razloga u Srbiji se od pre nekoliko godina sve intenzivnije govori o samozastupanju, a osobe s intelektualnim teškoćama i ostale osobe s invaliditetom sve više osnažuju da budu aktivni u promociji svojih prava, ali i u uključivanju u širu društvenu zajednicu, pogotovo da daju mišljenja u vezi svega što se odnosi na njihov kvalitet života.
Članovi Grupe za samozastupanje u Pančevu, mladi s intelektualnim teškoćama u razvoju, upravo u praksi primenjuju sve ono što su prethodnih godina učili na radionicama, i danas su govorili o tome šta je njima omogućilo samozastupanje i zašto je važno govoriti u svoje ime.
Anđelka Sajevac, samozastupnica, u Udruženje je došla pre dve godine i tada je po prvi put čula za svoja prava i naučila kako da javno govori u svoje ime, kao i mnogo toga što ranije nije znala.
Učili smo da pomažemo starijim ljudima u Gerontološkom centru, srednjoškolce smo učili šta je to samozastupanje i kako mogu da ga primene u svom životu, učestvovali smo u radu fokus grupa u Gradskoj upravi gde smo rekli šta treba uraditi u gradu za mlade s invaliditetom. Išli smo na edukacije u Novi Sad i Beograd, gde smo učili više o samozastupanju. Učili smo kako da nađemo posao, kako da napišemo svoj CV i kako da se predstavimo poslodavcu, ispričala je Anđelka Sajevac.
Grupa za samozastupanje u Pančevu, u okviru Udruženja “Na pola puta” postoji već nekoliko godina, a poslednje dve godine realizovali su projekat kroz koji su pojam samozastupanje predstavili široj zajednici.
Na slici: Nemanja Jović, samozastupnik i član Udruženja "Na pola puta" objašnjava šta je to samozastupanje
Nemanja Jović, jedan od samozastupnika, rekao je da su na radionicama naučili da treba da se bore za svoja prava, da samostalno ili u grupi donose odluke, da iskažu svoje mišljenje tako da nikog ne uvrede, kao i da su odgovorni kako za sebe tako i za zajednicu u kojoj žive.
Učestvovali smo na fokus grupi koju je organizovala Gradska uprava Pančevo sa svojim predlozima kako da se olakša život nas osoba s intelektualnim teškoćama, ali i drugih invalidnih lica, svakodnevno smo se samozastupali pred drugim ljudima i organizacijama, učestvovali na završnoj konferenciji projekta u Zagrebu. Sve to bile su aktivnosti naše Grupe za samozastupanje, objasnio je Nemanja Jović.
Za samozastupnicu Natašu je veoma važno pravo na slobodno kretanje, ali i to što može da govori u svoje ime.
Osim kretanja važno mi je i samozastupanje. Samozastupanje je važno za sve ljude, a posebno za nas koji imamo intelektualne teškoće je važno da se borimo za svoja prava, rekla je ona.
Ana, samozastupnica i predsednica Grupe, kaže da je njoj važno pravo na rad.
To za mene znači da svi imamo pravo da se zaposlimo, ali imamo i pravo na platu, kazala je Ana.
Samozastupnica Danica je prisutnima prenela da je njoj značajno pravo na rad, ali da je trenutno nezaposlena.
Radila sam 4 meseca u JKP Zelenilu, preko javnih radova, i jako mi je važno da mogu da radim. Ali isto tako važno mi je pravo na brak, da mogu da zasnujem svoju porodicu, rekla je između ostalog Danica.
Pokret samozastupanja je međunarodni pokret za ljudska prava koji vode osobe s invaliditetom. Radi se o ostvarivanju i unapređivanju prava ljudi koji su još uvek potlačeni, zanemareni, potcenjeni i izolovani zbog načina na koji ih društvo etiketira.
Marina Kurilj, predstavnica Udruženja Na pola puta podsetila je da je cilj prošlogodišnjeg projekta o samozastupanju bio informisanje i osnaživanje mladih osoba sa intelektualnim teškoćama i mladih srednjoškolaca o njihovim pravima, kao i osnaživanje mladih za rešavanje problema i sprečavanje diskriminacije.
Tokom rada u Udruženju shvatili smo da pored toga što se samozastupamo, da je potrebno da se dodatno otvorimo ka lokalnoj zajednici, da uključimo i druge mlade koji vrlo često nemaju priliku ili nemaju adekvatne mehanizme da zastupaju svoja prava, da ih praktikuju i da svoje potrebe i želje iskažu na adekvatan način. Kroz projekat smo objedinili dve grupe mladih ljudi da jedni drugima budu podrška, da naši iskusniji samozastupnici budu podrška srednjoškolcima a da srednjoškolci sa svojim iskustvima budu podrška našim osobama s intelektualnim teškoćama. Na taj način smo povezali dve grupe za koje smo procenili da je važno da se osnažuju iz ove oblasti, a rezultati su pokazali da je to bila dobra procena, objasnila je Marina Kurilj.
Aleksandra Janić, pedagog, koja pomaže u radu Grupe za samozastupanje, je naglasila da su u prethodne dve godine, tokom realizacije projekta koji se bavio samozastupanjem, utvrdili da je u pitanju važna stvar jer se putem samozastupanja obezbeđuje sistematska podrška osobama s intelektualnim i fizičkim teškoćama, omogućava im se da govore u svoje ime, da govore o svojim problemima, da iskazuju svoje stavove, zalažu se za svoja prava pred različitim društvenim grupama i donosiocima odluka.
Nakon prošlogodišnjeg iskustva u radu sa srednjoškolcima, želimo da priču o samozastupanju proširimo i na mlade iz hraniteljskih porodica. Mladi u hraniteljskim porodicama nalaze se u veoma specifičnim životnim okolnostima, njihova uloga u društvu je na žalost takva da ne mogu uvek da istupaju u svoje ime i da kažu šta misle. Same okolnosti nameću određeno povinovanje sredini i uslovima u kojima borave. Zbog toga je samozastupanje neophodno da bude baza na kojoj bi mogli da grade svoju ličnost, da se izdignu iznad situacije, da daju sebi prostora da budu otvoreni bez obzira na prilike u kojima se nalaze i da taj model ponašanja i zalaganja za sebe u stvari neguju i dalje kroz život kako bi bili osnaženi, kaže Janić.
Ona je podsetila da mladi u hraniteljskim porodicama ne mogu doveka ostati u zaštićenim okolnostima, pod zaštitom države ili hranitelja.
Ovo su jako značajne stvari za njih. Iz ugla nekog ko radi s grupom za samozastupanje i iz njihovih ličnih priča vidite da je samozastupanje široko primenjivo i značajno i ljudima koji nemaju intelektualne ili fizičke ili bilo koje druge teškoće, prvenstveno srednjoškolcima i mladima u hraniteljskim porodicama, rekla je Aleksandra Janić.
Često se osobama s intelektualnim teškoćama ne dopušta da donose bilo kakve odluke. Dostignuće njihove inkluzije u društvo znači i to da se one nauče da odlučuju, kao i da se i društvo obaveže da im to dopusti, zaključci su dosadašnjih projekata Udruženja Na pola puta koji su se odnosili na samozastupanje.
Članovi Udruženja građana Na pola puta svesni široke primenjivosti samozastupanja i u želji za većom inkluzijom, pozvali su srednjoškolce i mlade iz hraniteljskih porodica da im se priključe na radionicama samozastupanja i ovladaju novim veštinama i znanjima.
U okviru projekta "Samozastupnici za osnovna prava osoba sa invaliditetom", podržanog od strane EIDHR-a, koji se sprovodi od 2016-2018. samozastupnici su organizovali ovu javnu akciju prestavljanja značaja samozastupanja za sve osobe sa intelektualnim teškoćama.