Jedno je od najvećih naseljenih mesta Grada Pančeva, ali i mesto sa najviše stanovnika rumunske nacionalnosti.
Multikulturalnost je ugrađena u temelj svih institucija ovog mesta, pa i u temelje Osnovne škole “Žarko Zrenjanin”, koja postoji još od kraja 19. veka.
Nastavu na srpskom i rumunskom jeziku u školi trenutno pohađa 471 učenik u svih osam razreda. U svakom razredu od prvog do osmog, po jedno odeljenje ima organizovanu nastavu na rumunskom nastavnom jeziku, pišu Komšijske novosti.
U školi postoje i četiri pripremna predškolska odeljenja, od kojih je jedno na rumunskom, a tri na srpskom jeziku, sa 70 predškolaca.
Udžbenike na rumunskom jeziku škola nabavlja od Zavoda za izdavanje udžbenika iz Novog Sada i, kako tvrdi direktor škole Marinel Blaž, problema koji su postojali ranijih godina, zbog nedostatka udžbenika na rumunskom jeziku, više nema.
Prema mišljenju direktora, problem je što ne postoji više izdavača za udžbenike na jezicima manjina, te je i kvalitet postojećih slabiji nego što je poželjno.
Razlozi su mnogobrojni, od zastarelih tematskih celina, lošeg prevoda određenih nastavnih oblasti, do grafičkih rešenja koja bi mogla da budu bolja.
Veoma mi je žao što i neke druge izdavačke kuće nemaju inicijativu za idavanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina. U više navrata sam razgovarao sa vlasnicima izdavačkih kuća, međutim odgovor je bio isti, da im je izdavanje takvih udžbenika neisplativo zbog malog broja učenika. Prema mom mišljenju, nedostatak konkurencije u ovoj oblasti značajno umanjuje kvalitet nastave na jezicima manjina, ističe Marinel Blaž.
Na slici: Marinel Blaž, direktor osnovne škole "Žarko Zrenjanin" u Banatskom Novom Selu (foto: V. Mik)
Takođe, kada je reč o nastavi na rumunskom jeziku, nedostaje stručni nastavni kadar za pojedine predmete, kao što su tehničko, matematika ili istorija.
Uslovi rada u ovoj školi nisu idealni, ali trudimo se da učinimo sve što je u našoj moći da se nastava i na srpskom i na rumunskom jeziku odvija bez problema. Oseća se nedostatak kompjutera, a sami znate da je od ove godine Ministarstvo uvelo informatiku kao obavezan predmet. Ali, potrudićemo se da vremenom nabavimo dovoljan broj računara kako bismo organizovali nastavu informatike u što boljim uslovima.
Drugi problem sa kojim se škola susreće je stalno smanjenje broja učenika. O tome Blaž kaže:
Evidentano je smanjenje broja učenika, ne samo kada je reč o odeljenjima na rumunskom jeziku, već je i broj učenika koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku u konstantnom opadanju. Svakako, problem je u rumunskim odeljenjima izraženiji jer dovodi u pitanje opstanak ovih odeljenja. Roditelji su ti koji odlučuju da li će njihovo dete upisati jedno ili drugo odeljenje, i to je njihovo pravo koje niko ne može, niti bi smeo da ospori. Mi smo kao škola dužni da obezbedimo sve uslove i da poštujemo njihovu odluku, podvlači Blaž.
On kaže da se poslednjih godina roditelji rumunske nacionalnosti odlučuju da upišu decu u odeljenja na srpskom jeziku, verujući da će tako detetu olakšati dalje školovanje.
Blaž tvrdi da je to samo predrasuda pojedinih roditelja, jer deca rumunske nacionalnosti koja pohađaju nastavu u odeljenjima na rumunskom jeziku u ovoj školi, podjednako dobro govore i rumunski i srpski.
Kako kaže, veruje da će, ako se nastavi trend smanjenja broja učenika na rumunskom jeziku, najpre da se pređe na kombinovana odeljenja, spajanjem prvog i trećeg i drugog i četvrtog razreda, kao i ukidanje viših razreda, dok će na posletku ova odeljenja morati da budu ugašena.