Ovo izdanje skup je šest stručnih radova koje su napisali prof. Dubravka Đorđević iz Gimnazije “Uroš Predić”, Dr Dragoljub Cucić, rukovodilac Centra za talente “Mihajlo Pupin” i četvoro studenata iz Pančeva.
Oni su se u svojim radovima bavili Crkvom Svete Ane - zadužbinom Đorđa Vajferta, Svetislavom Kasapinovićem, brigadnim generalom Mihovilom Mihaljevićem, Mihajlom Pupinom, Urošem Predićem.
U Zborniku, koji je objavio Regionalni centar za talente “Mihajlo Pupin” iz Pančeva, nalaze se tekstovi i malo poznate činjenice o ljudima koji su rođeni ili samo živeli u Pančevu tokom 19. i početkom 20. veka, kao i o jednoj crkvi u naselju Tesla o kojoj većina Pančevaca zna vrlo malo.
Nikola Koneski, student istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu kaže da istraživači današnjeg doba sve više pažnje posvećuju Đorđu Vajfertu, ali i dalje postoje elementi koji su činili njegov život a kojima ti istraživači nisu posvećivali naročitu pažnju.
Jedan od elemenata je crkva Svete Ane koju je Vajfert podigao u Pančevu. Ne postoji nijedan rad posvećen toj temi i zato su do sada mnogi važni podaci o crkvi bili nepoznati. Na primer, nije se znalo ni ko je projektant crkve. Đorđe Vajfert je ovu crkvu podigao 1923. godine i u njoj je proslavio 50 godina rada i braka, kao i 60 godina braka, o čemu svedoče i fotografije iz tog vremena. Tokom istraživanja pronašao sam puno dokumentacije o tome da je za izgradnju bio zadužen čuveni Hugo Vajs, a za dekorisanje Uroš Predić, kazao je Koneski.
Tamara Kosijer, studentkinja treće godine istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, napisala je rad o Urošu Prediću. U svom radu se bavila životom velikog slikara, pisala je o tome koliko je voleo i koliko mu je Pančevo bilo važno.
Pravila sam osvrt i na pisma koja se nalaze u Gradskom arhivu u Pančevu, o kojima se do sada nije pisalo, kaže Tamara Kosijer.
Studentkinja Jovana Perišić bavila se u svom radu Olgom Smederevac, Pančevkom koja je bila velika ljubiteljka i mecena umetnosti, koja se bavila i humanitarnim radom, a o kojoj se takođe veoma malo zna.
Istraživanje je bilo veoma izazovno jer o Olgi Smederevac ima jako malo podataka, a niko o njoj nije napisao ni biografiju. Iako je odigrala veliku ulogu u istoriji Pančeva, Olga Smederevac je zaboravljena, smatra Jovana Perišić.
Aleksandar Đorđević, recenzent i urednik ovog izdanja kaže da je ovaj Zbornik značajan jer mlađe generacije malo znaju o prošlosti svog grada. Radovima je obuhvaćen 19. i početak 20. veka, koji su bili kamen temeljac za današnji izgled grada.
Iako o nekim ličnostima mislimo da sve znamo, ipak i dalje postoje delovi života koji nisu ugledali svetlost dana. Deca koja su radila ova istraživanja imala su težak zadatak da prvo pročitaju, a onda da pronađu ono što do sada nije bilo napisano i to iznesu pred javnost. Novim iščitavanjem već proučenih istorijskih izvora i korišćenjem neistražene istorijske građe, ovi mladi istraživači uspeli su da već poznate činjenice iz života grada 19. i 20. veka prikažu na jedan nov, interesantan i zanimljiv način prilagođen vremenu u kojem živimo, objasnio je Aleksandar Đorđević.
On kaže da u istoriji Pančeva ima materijala da se napiše bar još jedan zbornik radova, jer ima i dalje nepoznatih detalja iz života našeg grada.
Zbornik radova "Prilozi istoriji grada Pančeva" objavio je Regionalni centar za talente “Mihajlo Pupin” iz Pančeva.
Zbornik je premijerno predstavljen na nedavno završenom Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, a sada je predstavljen i Pančevcima u okviru obeležavanja Dana grada Pančeva.