Projekat „Pomažemo da imaju i oni koji nemaju“ je započet 2015. godine u Beogradu. Na mesečnom nivou 1.800 socijalno ugroženih lica je, posredstvom 12 organizacija odnosno koordinacijom Banke hrane Beograd, redovno dobijalo sveže voće i povrće iz 62 prodajna objekta Maxi i Tempo.
U februaru 2016. projekat je proširen na teritoriju cele Srbije, tako da se sada razvija u 32 grada, obuhvata 175 Maxi i Tempo prodajnih objekata.
Banka hrane Beograd je u projekat uključila i organizaciju Udruženje građana za brigu o deci i mladima „Prepoznaj U Sebi“ iz Pančeva.
Kroz ovaj projekat zajedničkim snagama pravimo prve korake u cilju pomoći rešavanju problema siromaštva i gladi efikasnim korišćenjem viškova hrane na način koji se godinama primenjuje u Evropi. Ovo voće i povrće je deklarisano, dobro je i mi smo rešili da svo voće i povrće koje sakupimo doniramo „Spomenku“ i Sigurnoj kući. Danas smo prvi put u „Spomenku“ i očekujem da ćemo ostvariti kontinuitet i da ćemo im voće i povrće donositi makar jednom nedeljno, kazao je Rade Mašić iz ovog Udruženja.
Nakon Doma "Spomenak" u skorije vreme Udruženje "Prepoznaj u sebi" doniraće prvu količinu voća i povrća i Sigurnoj kući.
Nakon što je kompanija Delhaize Srbija donela odluku da u svojim prodavnicama nudi isključivo prvu klasu voća i povrća, došlo je do povećanja količine hrane koja će se donirati, a koja je kvalitetna i jestiva.
Kao najveći maloprodavac u zemlji, kod koga namirnice kupuje gotovo svaki građanin Srbije, osetila se potreba da obezbedimo hranu i za one koji nemaju. Donacijom voća i povrća koje se ne proda obezbeđujemo sveže namirnice svakog dana i velikim količinama za ishranu onih kojima je pomoć potrebna, kažu iz ovog prodajnog lanca.
Banka hrane Beograd je saradnju koju ima sa Delezom u prethodnih osam godina, kroz redovne donacije osnovnih životnih namirnica podigla na još viši nivo. Ova vrsta pomoći je jedinstvena jer obezbeđuje hranu svakog dana, za veliki broj ljudi. Partnerske organizacije same dolaze u prodavnicu koja im je dodeljenja, preuzimaju voće i povrće i distribuiraju korisnicima, čime je lanac maksimalno efikasan.
Svetski paradoks je da postoji veliki broj gladnih a da se u isto vreme jestiva hrana rasipa i baca. Alarmantan, nezvaničan podatak je da se u Srbiji godišnje baci 250.000 tona hrane. Iako u Srbiji ne postoji zakonska regulativa kojom se reguliše ova aktivnost, postoji veliko interesovanje javnosti za ovaj vid pomoći. Delez Srbija, potpuno samostalno sprovodi ovaj projekat koristeći iskustva iz drugih evropskih zemalja. U Francuskoj, na primer, je u procesu usvajanja Zakon o viškovima hrane koji propisuje da svi maloprodajni objekti koji imaju više od 400 kvadratnih metara prodajnog prostora, moraju donirati višak hrane organizacijama.