Danas se u svetu govori oko 6.000 jezika, a prognoze stručnjaka su da će do kraja ovog veka više od polovine njih odumreti.
U svetlu savremenih jezičkih kretanja, Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) je 1999. godine proglasila 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika. Time je jedan lokalni praznik, koji se od 1952. godine u Bangladešu obeležavao u znak sećanja na borbu studenata u tadašnjem Istočnom Pakistanu za pravo na obrazovanje i informisanje na njihovom maternjem, bengalskom jeziku i njegovo uvođenje u službenu upotrebu, prerastao u globalnu inicijativu za očuvanje jezika kao jednog od simbola kulturne osobenosti i šarolikosti svetske baštine, ali i sredstva za učenje, unapređenje obrazovanja i razvoj čovečanstva.
Ovogodišnji Međunarodni dan maternjeg jezika, 21. februar, obeležava se pod sloganom „Kvalitetno obrazovanje, jezici nastave i rezultati obrazovanja”.
Imajući u vidu značaj maternjeg jezika u obrazovanju, kao i činjenicu da je pripadnicama i pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji omogućeno da na svim nivoima obrazovanja i vaspitanja nastavu pohađaju na svom maternjem jeziku, Pokrajinski zaštitnik građana - ombudsman skreće pažnju na to da, sa druge strane, izučavanje srpskog jezika kao nematernjeg u našoj zemlji još uvek nije adekvatno rešeno.
Ovakvo stanje, zajedno sa činjenicom da se u AP Vojvodini, odnosno Republici Srbiji izuzetno retko vode upravni, a još ređe ili gotovo nikada sudski postupci na jezicima u službenoj upotrebi, posebno je pogubno u sredinama u kojima pripadnici nacionalnih manjina žive u većem broju. Pod takvim okolnostima, maternji jezici se, umesto da podstiču i unapređuju jezičku i kulturnu raznolikost i višejezičnost, što je osnovna poruka i namera rezolucije Generalne skupštine UN kojom je 21. februar uspostavljen kao međunarodni praznik, pretvaraju u svoju suprotnost - sredstvo otuđenja i podvajanja među kulturama i narodima, zaključuje se u saopštenju Zaštitnika građana AP Vojvodine.